Pulski je amfiteatar, Arena, po svojoj veličini i jednostavnoj monumentalnosti najveća i najveličanstvenija antička građevina sačuvana do danas u gradu, a svjedoči o veličini i značaju Pule u rimsko doba.
Sagrađen je na zapadnim padinama brežuljka iznad zaljeva koji je u antici dopirao gotovo do njegovih temelja. Danas se nalazi unutar gradskog područja, ali u antici je bio izvan gradskih zidina, i od njih udaljen 200 m. Između mora i amfiteatra prolazila je Flavijevska cesta (Via Flavia) za Akvileju i Italiju, a iznad njega cesta za Nezakcij i Tarsatiku (Rijeku).
Po svojoj veličini pulska je Arena šesta među poznatim i sačuvanim takvim građevinama u Carstvu: veći su Kolosej u Rimu te amfiteatri u Capui, Veroni, Arlesu i Pozzuoliju.
Izgradnja Arene
Vrijeme građenja amfiteatra smješta se u prvo stoljeće. Tlocrtni oblik je pravilna policentrična krivulja oko koje se redaju koncentrični potporni zidovi kamenih stepenica, sjedišta za gledatelje i vanjski zidni plašt. Gradnja je prilagođena terenu na način da je brežuljak, na kojem je smješten, planiran prema moru kako bi se ostvarila ravna površina za smještaj borilišta, s sječenjem brežuljka prostor za istočni dio gledališta.
Kamen za gradnju vađen je u kamenolomima u okolici Pula (Cave Romane kod Vinkurana) i vjerojatno još u drugim kamenolomima šire okolice. Vanjski obodni zid građen je od pravilnih blokova s dobro priljubljenim sastavnim plohama među sobom povezanih željeznim spojnicama.
