Pulski je amfiteatar, Arena, po svojoj veličini i jednostavnoj monumentalnosti najveća i najveličanstvenija antička građevina sačuvana do danas u gradu, a svjedoči o veličini i značaju Pule u rimsko doba.
Sagrađen je na zapadnim padinama brežuljka iznad zaljeva koji je u antici dopirao gotovo do njegovih temelja. Danas se nalazi unutar gradskog područja, ali u antici je bio izvan gradskih zidina, i od njih udaljen 200 m. Između mora i amfiteatra prolazila je Flavijevska cesta (Via Flavia) za Akvileju i Italiju, a iznad njega cesta za Nezakcij i Tarsatiku (Rijeku).
Po svojoj veličini pulska je Arena šesta među poznatim i sačuvanim takvim građevinama u Carstvu: veći su Kolosej u Rimu te amfiteatri u Capui, Veroni, Arlesu i Pozzuoliju.
Izgradnja Arene
Vrijeme građenja amfiteatra smješta se u prvo stoljeće. Tlocrtni oblik je pravilna policentrična krivulja oko koje se redaju koncentrični potporni zidovi kamenih stepenica, sjedišta za gledatelje i vanjski zidni plašt. Gradnja je prilagođena terenu na način da je brežuljak, na kojem je smješten, planiran prema moru kako bi se ostvarila ravna površina za smještaj borilišta, sa sječenjem brežuljka prostor za istočni dio gledališta.
Kamen za gradnju vađen je u kamenolomima u okolici Pula (Cave Romane kod Vinkurana) i vjerojatno još u drugim kamenolomima šire okolice. Vanjski obodni zid građen je od pravilnih blokova s dobro priljubljenim sastavnim plohama među sobom povezanih željeznim spojnicama.
